Likovna zbirka

Likovna zbirka

Likovna zbirka Muzeja Turopolja oblikovala se već u prvim danima postojanja muzeja koji je osnovan 1960. godine. Tijekom niza godina prikupljeno oko 422 djela. Kriteriji za odabir nije bila isključivo likovna vrijednost, već potreba da se sačuvaju djela relevantna za kulturu i povijest ovog kraja. Kao takva djela imaju dokumentarističku vrijednost i zato su važan dio Zbirke.

 Organiziranjem izložbi, radionica, raznih kulturnih manifestacija, senzibiliziranjem javnosti za takva događanja, Muzeju su darovna mnoga značajna djela. Veliki broj djela donirali su i doniraju umjetnici nakon održanih izložbi. Zbirka se popunjavala i povremenim otkupima, koje i u budućnosti želimo nastaviti, ali za to moramo pričekati neka bolja vremena.

Turopolje i okolica prepoznati su po jedinstvenoj sakralnoj i profanoj drvenoj arhitekturi koja je utjecala i na druge grane života. Drvo je bilo i ostalo nezamjenjiv segment ljudskog postojanja pa se tako profiliralo u sve grane života. I u umjetnost. Zanimljivo je da su se upravo na ovom području pojavile generacije nekolicina autora, samoukih kipara kao što su: Stjepan Kičin, Josip Markuz - Joža Sveti, Milan Kičin, Mato Mihinica, Katarina Parađ Vojković, kojima je drvo bilo i ostalo osnovni mediji. Zbirka čuva zavidan broj njihovih skulptura i reljefa. Većinom su to portreti i prizori iz svakodnevnog života, vezani za život u prirodi, na selu. Važno je istaknuti da su to ljudi koji su živjeli od plodova zemlje koju su obrađivali u teškim uvjetima, uz puno truda i strpljivosti. Uz sve te napore imali su volju i vrijeme za izradu "nečeg" što nije imalo funkcijonalnu vrijednost, ali je zadovoljavalo onu duhovnu stranu, kao inat svemu realnom i iskoristivom. Stvarali su neki novi pročišćeni svijet.

Najznačajnije mjesto među samoukim slikarima zauzima Dragutin Trumbetaš slikar i grafičar, koji je većinu svog radnog vijeka proveo u inozemstvu kao gastarbeiter, kasnije kao disident. On je kritički i bez zadrške progovarao o ljubavi, o ljudima sa margine, o velikim mukama malog čovjeka, otuđenosti radnika u velikim megalopolisima, o samoći. U zbirci se nalaze grafike i crteži koji svjedoče o tom periodu njegova života.

Duboki naklon, zahvalnost i poštovanje treba odati velikim ženama, umjetnicama ovog kraja, koje su prkosile vremenu, svijetu i išle zajedno sa svojim duhom. Koračajući tako, utrle su put svima onima koji su, kao nekad one, krenuli za svojim snom. Jedna od njih je umjetnica Milka Bedeković koja se početkom 20. st. odvažila studirati slikarstvo,  u vrijema kada je ta mogućnost bila rezervirana samo za muškarce. Bila je učenica Mencija Klementa Crnčića čije radove također čuvamo u Zbirci. Studirala je u Parizu i Münchenu gdje i naš veliki slikar Miroslav Kraljević. Nakon velikih mondenih gradova vratila se u Zagreb, gdje se bavila pedagoškim radom, kao i njezina sestra Vilma Bedeković.

Još jedna dama ovoga kraja, kiparica Dora Vernić Fabijanec pohađala je 20-ih godina 20. st. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Školovala se i u Parizu, a nakon povratka radila u ateljeima kipara Frane Kršinića i Ive Kerdića. Iako su već hrabre slikarice utrle put, studirati kiparstvo bilo je nešto posve drugo. U to vrijeme značilo je suprotstaviti se konzervatizmu patrijahalne sredine. Pobijediti sve predrasude i izdići se iznad njih. Stvarati da bi se živjelo i živjeti da bi se stvaralo. Ona je u tome uspjela. U Muzeju Turopolja 1976. godine, postavljena je njena prva samostalna izložba.

U Zbirci se nalazi nekoliko djela, slika i grafika, umjetnika začetnika nove hrvatske povijesti kao što su: Bela Čikoš Sesija, Menci Klement Crnčić, Branko Šenoa, Tomislav Krizman.

Od autora koji djeluju u drugoj polovici  20. st., a porijeklom su iz ovog kraja, važno je istaknuti slikara Slavka Peršića koji se svojim predanim radom izdigao iznad amaterizma. Na žalost, napustio nas je  jako rano. Posthumno, 1992. godine primljen je u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.

Veliki trag u umjetnosti ostavio je dragi profesor, slikar Mladen Pejaković koji je u Muzeju Turopolja kao vanjski suradnik, radio mnoge postave izložbi, konstruirao postamente i postolja, koja se još i danas koriste u Muzeju. Pokazao je kako treba pravilno organizirati prostor i likovna djela u njima. Postavio je visoke standarde koje i mi nastojimo sljediti. Kasnije je radio kao professor emeritus na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U Zbirci se nalaze djela autora koji još uvijek djeluju i aktivni su u svom radu. Nevenka Arbanas, porijeklom iz ovog kraja. Jedna je od najznačajnih umjetnica koja se izražava u mediju grafike u Hrvatskoj. Tu su i radovi Ivice Šiška slikara i grafičara, Eugena Kokota slikara, Dimitrija Popovića grafičara, Frane Para grafičara i mnogih drugih.

Likovnu zbirku ne čine samo djela već i ljudi. Njihovi životi, okolnosti, vrijeme. Treba zagrebsti po površini da bi se uvidjelo bogatstvo onog što je neprocjenjivo.
Ovaj tekst samo nagovješćuje što se krije iza broja sakupljenih djela. On je kao pozivnica da nas posjetite i upoznate radove svih tih divnih ljudi od kojih većina, na žalost, više nije među nama, ali zato dolaze novi da bi nastavili tamo gdje smo svi mi stali.

Dragica Dada Modrić, voditeljica likovne zbirke

Muzej Turopolja


Trg kralja Tomislava 1, 10 410 VELIKA GORICA
OIB: 40272927990
Centrala: +385 1 6221 325, Fax. +385 1 6225 077
www.muzej-turopolja.hr
muzej-turopolja@muzej-turopolja.hr

Radno vrijeme

Ponedjeljak


Muzej je zatvoren za posjetitelje. Radno vrijeme djelatnika 8:00 – 16:00

Utorak – Petak


Za posjetitelje: 9:00 – 17:30
Radno vrijeme djelatnika: 8:00 – 16:00,
dežuran uvijek jedan djelatnik od 10:00 – 18:00

Subota:
10:00 – 13:00 (nema mogućnosti stručnog vodstva)


Nedjelja:
10:00 – 13:00